Područje Solila sa nalazi u močvarnom dijelu priobalnog pojasa Tivatskog zaliva i zahvata
neiskorišćeno poplavno područje u predjelu Grbaljskog polja. Solilasuisparcelisanaipovršinasvakogbazenaiznosioko 3 hektara.Ukupna površina lagune je oko 150 ha. Polovina Solila pripada
muljevitim bazenima sa nasipima maksimalne visine 15cm koji se pune vodom iz mora, a drugu čine uski bazeni i kanali sa močvarnom vegetacijom. Ovi bazeni su cijelom dužinom odvojeni od "morskih" bazena nasipom visine 2 metra. Slivu Solila pripadaju dvije rijeke: Široka i Koložun.
Zbog značaja za opstanak flore koja se rijetko gdje danas može naći na 800 km dugoj istočnoj obali
Jadrana, kao i zbog činjenice da je stanište brojnim ugroženim vrstama vodozemaca, gmizavaca i ptica, Solila su 2007.godine zaštićena kao specijalni florističko-faunistički rezervat, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali poslije 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža. Solila su Emerald stanište Bernske konvencije i Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori - IBA.
Neposredna blizina mora i prilično sačuvana geomorfologija ove lagune čine da ona bude od posebnog interesa za boravak ptica. Plitka slana voda bogata morskim organizmima i muljevitim dnombogatim bentosom privlači vodene ptice na ishrani, zimovanju, jesenjoj i proljećnoj seobi.
Na Solilima je dosad zabilježeno 47 vrsta ptica vodenih staništa, od čega su 4 vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuju dok 6 vrsta vjerovatno gnijezde. Sa ostalim grupama ptica, pjevacičama, grabljivicama i dr., na Solilima je do sada registrovano 114 vrsta. No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište. Obzirom da
je u Evropi do sada registrovano 526 pticjih vrsta, broj je u Evropi do sada registrovano 526 pticjih vrsta, broj prisutnih ptica na ovoj laguni cini više od 20% ukupnog broja vrsta evropske ornitofaune.
Na području Solila je registrovano 14 predstavnika vodozemaca i gmizavaca, gdje su od posebnog interesa za zaštitu ističu skadarska žaba Rana shqiperica i blavor Ohpisaurus apodus.
U flori i vegetaciji Crnogorskog primorja, područje Solila se prepoznaje po vegetaciji koja nastanjuje zaslanjena vlažna staništa. Radi se prvenstveno o livadama biljaka Salicornia i Limonietela, te vegetaciji Juncetalia maritime i vegetaciji slatko - slanih močvara Phragmitetalia.
Solila su atraktivna tokom cijele godine međutim za strastvene posmatrače ptica preporučuje se proljećna seoba, period od februara do kraja aprila. Crna Gora se nalazi na jadranskom migratornom koridoru i predstavlja značajno odmorište ptica tokom preleta na jug.
Broj ljudi a posmatranje ptica nije ograničen ali ptice vole tišinu i svoj mir, pa će i vama na ovom području biti odmor dok uživate u posmatranju tih predivnih stvorenja. Za ovaj užitak dovoljno je da sa sobom ponesete durbin ili dvogled i prepustite se njihovom letu.
